Na samom početku puta, nastavljajući tradiciju vižinadske škole - nastavu na terenu započetu s davnom mišlju da je putovanje znanje, sve je putnike, učenike i njihove učitelje, nadahnuto pozdravio sedmaš Erik Geržinić riječima koje je sveti Marko, zaštitnik grada Venecije, zapisao još u doba njezine najautentičnije povijesti. Tragovi i ostvaraji stare Venecije zrcale se i danas na svakom koraku - u ljepoti i skladu, kulturi i umjetnosti, jedinstvenoj graditeljskoj baštini na lagunama, isprepletenoj kanalima i vodom,  povezanoj nebrojenim mostovima, uspomenama na moć, bogatstvo i sjaj negdašnje Venecije. Taj sjaj ni danas  nije ugašen, čemu smo svjedočili svi mi, ponovno osvijestivši da je taj grad drevnih mogućnosti, te iste  mogućnosti podijelio i sa svim okolnim državama pa  pruža dokumente i naših davnih i slavnih autora koji su ih u njemu objelodanili. Ovaj put su im mladi istraživači i učenici svjedočili  u učeničkoj osnovnoškolskoj terenskoj nastavi.

            Naši su se učenici mjesecima pripremali za današnji dan. Proučili su iz različitih izvora bogatu prošlost Venecije, istražili njezine povijesne i geografske značajke, upoznali njezine umjetničke stilove... U tom, nama dalekom, ali i bliskome gradu,  tiskala su se i najranija djela hrvatske književnosti koja su i začetci hrvatskoga književnoga jezika i o kojima se izlagalo na mjestima gdje se prije pet stoljeća  sve dogodilo.

            Put je učenike vodio kroz prekrasne proljetne krajolike Istre, dijelom Republike Slovenije i regije Veneto do Venecije, u kojoj su učenici osmog razreda iznosili svoja  izlaganja o svemu onome što su uz nastavu povijesti i geografije,  pripremili  tijekom  školske godine.

            Tako su o geografskim obilježjima Venecije i regije Veneto govorili Igor Dudaš i Mauro Ritoša, a o njenoj povijesti i povijesti Istre u sklopu Mletačke Republike, Dominik Perković i Antonio Ritoša.

            Veronika Baldini, Ana Pastorčić i Emili Šimonović, upoznale su nas s bogatom  umjetničkom baštinom  Venecije.

            O venecijanskom getu i lavu svetoga Marka, izlagala je Veronika Baldini, gondolama Igor Dudaš, mletačkim mostovima Rialto i Sospini Ana Pastorčić, a o zvoniku i Crkvi Svetoga Marka, Dominik Perković.

            S venecijanskim Arsenalom i Crkvi Santa Maria de la salute govorio je Antonio Ritoša, Canalu Grande Mauro Ritoša, a o značajnim venecijanskim palačama s posebnim naglaskom na Duždevu palaču,  Emili Šimonović.

            Sedmaši su svoja izlaganja usmjerili na tiskarstvo u Veneciji i prva izdanja hrvatskih renesansnih književnika tiskanih u ovome gradu. Ove su podatke istraživali i pripremali u nastavi  hrvatskoga jezika.

            Manuel Pahović i Mateo Ritoša u izlaganju o povijesti tiskarstva istaknuli su da su nakon Gutenbergove tiskare, koja je bila prva u svjetskim razmjerima, tiskare otvarane širom Europe - Strasbourgu u Francuskoj, Kosinju, Senju i Rijeci  u Hrvatskoj, a u Istri u Roču. U Veneciji je najpoznatija tiskara i najveća europska tiskara bila  Oficina osnovana 1469. godine. U njoj je tiskan najveći broj književnih djela starije hrvatske književnosti, djela koja pripadaju dubrovačko-dalmatinskoj renesansi, a stvarali su ih slavni pisci humanisti i petrarkisti u Zadru, Splitu, Dubrovniku, Hvaru i Korčuli. 

            Misal po zakonu rimskoga dvora, Planine Petra Zoranića, Judita Marka Marulića,  Vazetje  Sigeta grada Brne Krnarutića, samo su dio književnih djela tiskanih u Veneciji.

            O  značajnim djelima tiskanim u venecijanskoj Oficini - Brevijaru zagrebačke crkve, govorio je Erik Geržinić, Lekcionaru Bernardina Splićanina Leon Lipovac, Juditi Marka Marulića i Vili Slovinki Jurja Barakovića,  Maria Baldini, a o Ribanju i ribarskom prigovaranju Petra Hektorovića,  Martina Dražetić. Planine zadarskog književnika Petra Zoranića, predstavile su sestre blizanke Ilenija i Melanija Milanović, Vazetje Sigeta grada, Melani Oklen.

            Učenici su posjetili poznati obrt izrade predmeta od murano stakla, saznali da je jedini zatočenik koji je uspio pobjeći iz venecijanskog zatvora bio Giacomo Casanova, kasnije živio u istarskom Vrsaru, da Veneciju  mnogi smatraju najljepšim, a nekada i najbogatijim gradom na svijetu, da je u gradu 150 kanala i oko 400 mostova, da obiluje nizom raskošnih i bogatih palača, da zatvorena knjiga koja se nalazi uz simbol venecijanskog lava, označava je li u gradu neko izvanredno stanje (rat, epidemija), a ako je u gradu stanje mira i uobičajenoga života, knjiga je otvorena.

            Stručni voditelj  tvrtke "Avio mar" iz Poreča, i sam iznenađen ovakvim vidom izvođenja terenske nastave vižinadskih učenika, istaknuo je da se iz njihovih izlaganja doista mnogo toga moglo naučiti. Zasluga je to i mentora, učitelja - Valtera Baldaša, Tine Pajdaš, Loredane Koraca i Marice Ledić, pod čijim su nadzorom učenici pripremali svoja izlaganja, ali  svakako najveće  pohvale zaslužuju sami učenici koji su sve to osmislili, pripremili  i vrlo suvereno izveli na mjestima gdje se sve i događalo.

Autor teksta i fotografija: 
Slavko Ledić